Slom američke berze 1929. godine prouzročio je globalnu ekonomsku krizu i početak Velike američke depresije. Ali koji su bili razlozi za ovaj kolaps?
Razlozi za pad berze
Istraživači navode nekoliko glavnih razloga kao preduvjete za krizu 1929. godine. Prvo, kriza je bila povezana s nedostatkom gotovine, jer se obim proizvodnje u 20-ima u Sjedinjenim Državama povećao, a novac podržan zlatom nije bio dovoljan za kupovinu proizvoda ove proizvodnje. Drugo, neposredni kolaps berze na Wall Streetu izazvala je želja mnogih Amerikanaca da zarade na investicijama, što je dovelo do pojave takozvanog špekulativnog balona - puno transakcija s vrijednosnim papirima po očito precijenjenim cijenama.
Tipično, mjehurići su rezultat povećanog uzbuđenja, što rezultira povećanom potražnjom, što zauzvrat dovodi do brzog rasta cijena. Investitori, videći rast cijena, počinju kupovati još više dionica, pokušavajući na vrijeme ostvariti profit. U slučaju američke krize, situaciju je pogoršala činjenica da su mnogi igrači kupili akcije na kredit.
Upravo je pad berze 1929. godine prouzrokovao pojavu pravila prema kojem će se trgovanje na berzi obustaviti u slučaju brzog pada cijena dionica.
Kriza i njene posljedice
24. oktobra 1929. godine, kada su indeksi dionica dostigli svoje maksimalne povijesne vrijednosti, špekulativni mjehur je pukao, što je dovelo do panike. Dioničari su se počeli grozničavo rješavati u nadi da će uštedjeti barem dio sredstava. Sljedećih dana, nazvanih Black, prodato je više od trideset miliona dionica, što je prirodno dovelo do katastrofalnog pada cijena.
Ulje na vatru dolila je situacija s takozvanim maržinskim kreditima. Ova ponuda, popularna dvadesetih godina prošlog stoljeća, omogućila je investitorima kupnju određenih dionica, plaćajući samo desetinu cijene, ali prodavač dionica ima pravo zahtijevati isplatu preostalih 90% u bilo kojem trenutku. Uobičajena šema izgledala je ovako: investitor kupuje akcije za 10% od njihove vrednosti izdate na zajam, a kada postane potrebno vratiti ostatak zajma, prodaje akcije na berzi.
Čim je započeo kolaps indeksa, svi brokeri počeli su tražiti povraćaj kredita, što je dovelo do dodatnog puštanja dionica na tržište, a posljedično i do pada njihovih cijena. Kao rezultat krize na berzi, američka ekonomija izgubila je preko 30 milijardi dolara. Oko 15 hiljada banaka bankrotiralo je, a nisu mogle otplatiti kreditne obaveze.
Tijekom cijelog Prvog svjetskog rata Sjedinjene Države su potrošile manje novca nego što je izgubljeno u tri dana berzanske krize.
Mnoga preduzeća bila su uskraćena za finansiranje, što je dovelo do ekonomske krize koja je zahvatila čitav svijet. Uprkos oštrim antikriznim mjerama, poput carine od 30% na bilo koju inozemnu robu, Velika američka depresija trajala je desetljeće. Industrija u Sjedinjenim Državama vratila se na nivo iz 1911. godine, a broj nezaposlenih dostigao je 13 miliona.
