Poreska stopa je jedan od glavnih kriterija za obračun poreza i iznosi iznos poreza po jedinici oporezive osnovice.
Instrukcije
Korak 1
Poreska stopa je jedan od bitnih elemenata za obračun poreza, zajedno sa predmetom oporezivanja, poreskom osnovom, poreskim periodom, postupkom za obračun iznosa poreza itd. Tek kada se utvrdi čitav skup bitnih elemenata, porez se smatra utvrđenim.
Korak 2
Prema načinu obračuna, porezne stope su tri vrste: fiksne, proporcionalne i progresivne. Paušalna porezna stopa ima definitivnu apsolutnu vrijednost bez obzira na veličinu dohotka obveznika. Ova stopa se naziva i stvarnim porezom.
Korak 3
Proporcionalna poreska stopa izražava se kao određeni procenat oporezive osnovice, bez obzira na njen obim. Na primjer, u Ruskoj Federaciji stopa poreza na dohodak građana iznosi 13 posto.
Korak 4
Progresivna poreska stopa raste kako se povećava prihod poreskog obveznika. Postoje dvije vrste progresivnih oklada: laka i teška. Jednostavnim napredovanjem, stopa se povećava s povećanjem poreske osnovice za cjelokupan iznos dohotka. Složenim napredovanjem oporeziva osnovica podijeljena je na dijelove od kojih se svaki oporezuje po svojoj stopi. Istovremeno, stopa se povećava ne za cjelokupni dohodak, već samo za njegov dio, koji se povećao u odnosu na prethodno porezno razdoblje.
Korak 5
Poreska stopa, izražena kao procenat prihoda platioca, naziva se poreznom kvotom.
Korak 6
Predmet oporezivanja je imovina, dobit, prodaja dobara ili usluga i druge okolnosti koje imaju vrednosnu karakteristiku, uz čije prisustvo je poreski obveznik dužan platiti porez. Štoviše, svaki objekt ima svoju poreznu stopu.
Korak 7
Porezni obveznik može biti fizičko lice (individualni preduzetnik) ili pravno lice (organizacija, firma). Standardni porezni periodi su kalendarski mjesec, kvartal ili godina. Godišnji period može se podijeliti u nekoliko vremenskih intervala, nakon čega se plaćaju predujmovi (na primjer, jednom u tromjesečju).
