Pristupanjem Rusije kategoriji zemalja s tržišnom ekonomijom koncept "inflacije" postao je dio rječnika ne samo ekonomista, već i građana potpuno različitih profesija. No, uprkos činjenici da je prošlo više od dvadeset godina od pojave ovog koncepta u svakodnevnom životu, mnogi još uvijek ne mogu dati njegovu tačnu definiciju.
Instrukcije
Korak 1
Inflacija je, u širem smislu, proces povećanja cijena i, shodno tome, smanjenja vrijednosti novca.
Korak 2
Proces inflacije u historiji pojavio se prilično davno kao neizbježna posljedica tranzicije iz privremene ekonomije u robno-novčane odnose. Jedan od najupečatljivijih primjera inflacije u istoriji bila je takozvana "revolucija cijena" koja se pojavila nakon ere velikih geografskih otkrića. Velika količina zlata uvezena je u evropske zemlje, što je dovelo do njegovog smanjenja cijene, a posljedično i do povećanja cijena. To se poklopilo s porastom potreba više klase, uslijed čega je glavni teret pao na niže slojeve stanovništva - seljake i siromašne građane. Nakon toga, ovi inflatorni procesi postali su posredni uzrok već političkih revolucija u Engleskoj i Francuskoj.
Korak 3
Šta uzrokuje proces inflacije? Razlozi mogu biti vrlo različiti, a često su povezani sa aktivnostima države kao glavnog ekonomskog regulatora. Na primjer, izvor inflacije koji se često susretao u istoriji je pitanje dodatne novčane mase, iza koje ne stoje ni zlatna rezerva ni ekonomski rast. Upečatljiv moderan primjer takvog procesa bio je Zimbabve, gdje je, kao rezultat pogrešne ekonomske strategije šefa države, inflacija počela dosezati nekoliko hiljada posto godišnje i dovela do gotovo potpune deprecijacije i povlačenja iz prometa lokalnih valuta.
Korak 4
Uzrok inflacije mogu postati i nevladine organizacije. Na primjer, banke koje daju previše kredita ili monopol kompanije koje nekontrolirano povećavaju cijene.
Korak 5
Inflaciju mogu uzrokovati i objektivni procesi koji ne ovise o određenim pojedincima, na primjer, nagli ekonomski pad s istom količinom novca u opticaju ili snažna prirodna katastrofa koja je donijela veliku ekonomsku štetu. Rat takođe može izazvati proces, kao što je Njemačka pokazala nakon Prvog svjetskog rata. Tada je inflacija porasla do te mjere da su poslodavci počeli zaposlenima isplaćivati platu dva puta dnevno, inače zarađeni ujutro depresirali navečer.
Korak 6
Međutim, inflacija nije uvijek loša stvar za ekonomiju. Ako se drži u određenim granicama - ne više od 5-10% - neće ometati ekonomski rast, već će mu doprinijeti. Ali povećanje ovog nivoa prijeti ozbiljnim rizicima kako za privatne kompanije, tako i za državu. Valuta s takvim pokazateljima je nestabilna i zato će se manje koristiti u međunarodnom prometu.
Korak 7
Kako se utvrđuje inflacija? Postoje različite statističke metode za to, ali one se obično temelje na procjeni vrijednosti iste robe u različitim vremenskim trenucima.
