Bilans stanja preduzeća je uređeno grupiranje imovine i izvora njihovog formiranja (pasive) u novčanoj vrijednosti na određeni datum. Ovo je jedan od glavnih oblika izvještavanja od strane organizacije. Pokazatelji bilansa karakterišu finansijski položaj preduzeća. Formiranje ovog dokumenta prilično je dugotrajan i složen proces koji zahtijeva veliku listu računovodstvenih radova.
Instrukcije
Korak 1
Prije sastavljanja bilansa stanja, organizacije izvršavaju pripremne radove, koji uključuju popis imovine i obaveza i razjašnjavanje stanja na računu, prilagođavanje vrijednosti imovine i obaveza, stvaranje sredstava i rezervi, utvrđivanje konačnog finansijskog rezultata, sastavljanje obračuna stanja, uključujući sve ispravke. Svi ovi postupci provode se u formiranju godišnjeg bilansa stanja. Ostatak stanja sastavlja se na osnovu knjigovodstvenih podataka.
Korak 2
Procedura za sastavljanje bilansa strogo je regulisana. Ako ne postoje pokazatelji za njegove pojedinačne članke ili za članke drugih oblika financijskog izvještavanja, tada su odgovarajući redovi precrtani. U obliku bilansa stanja koji je izradila sama organizacija, takve linije mogu biti potpuno isključene.
Korak 3
Ako su pokazatelji prihoda, rashoda, imovine, obaveza ili poslovnih transakcija značajni, a bez njih je nemoguće pravilno procijeniti financijsko stanje organizacije, tada se daju odvojeno. Ako svaki od pokazatelja pojedinačno nije značajan i ne može utjecati na mišljenje zainteresiranih korisnika financijskih izvještaja, tada se mogu prikazati kao ukupan iznos. Ali u isto vrijeme, njihovo otkrivanje treba uključiti u objašnjenja bilansa.
Korak 4
Prilikom sastavljanja bilansa stanja, mora se imati na umu da podaci navedeni u njoj na početku godine moraju odgovarati podacima na kraju prošle godine. Datum izvještavanja za sastavljanje bilansa je zadnji kalendarski dan izvještajnog razdoblja. Sve stavke bilansa stanja moraju biti potvrđene podacima popisa imovine, obaveza i obračuna.
Korak 5
U bilansu stanja organizacije, sredstva i obaveze se prikazuju u skladu sa rokom dospijeća (dospijećem): kratkoročnim i dugoročnim. Kratkoročna imovina i obaveze uključuju one čija dospijeće ne prelazi 12 mjeseci od datuma izvještavanja. Ostatak imovine i obaveza smatra se dugoročnim.
Korak 6
Bilans stanja sastavlja se na osnovu podataka iz knjigovodstvenih registara: stanja prometa, dnevnika naloga, pomoćnih listova. Oni, pak, služe za formiranje glavne knjige. Promet naznačen u njemu predstavlja pokazatelje bilansa stanja preduzeća.
