Ravnotežni dohodak ili nivo nacionalnog dohotka u kejnzijanskom jednostavnom modelu dohotka i rashoda definitivna je jednačina kada iznos "injekcija" postane jednak iznosu "curenja". U ovom slučaju ravnoteža može biti u punom ili skraćenom radnom vremenu (na primjer, u uvjetima nezaposlenosti).
Instrukcije
Korak 1
Postoje dvije metode koje pomažu u određivanju ravnotežnog nivoa dohotka. U tom slučaju možete odabrati najprikladniju za izradu potrebnih proračuna.
Korak 2
Koristite podatke kao grafikon. U ovom slučaju potrebno je odrediti pokazatelj (točku) pri kojem će zbroj ukupne potražnje biti jednak nacionalnom dohotku (presjek crta).
Korak 3
Pronađite drugu točku u kojoj će vrijednost injekcija biti jednaka zbroju odljeva. U ovom slučaju, ravnotežni nivo dohotka (na primjer, Y) može se smatrati prilično stabilnim, jer na bilo kojem drugom nivou dohotka mogu nastati ekonomske snage koje usmjeravaju ekonomiju zemlje u ravnotežni položaj.
Korak 4
Odredite ravnotežni dohodak drugom metodom. Da biste to učinili, razmotrite primjer: prevladavajući nivo prihoda je nivo jednak 50 miliona rubalja. To zauzvrat znači da su roba i usluge proizvedeni za gore navedeni iznos sa ukupnom potražnjom od 46 miliona rubalja. S tim u vezi, preduzeća će otkriti da su povećala zalihe i počet će smanjivati obim proizvodnih aktivnosti. Slično tome, da je prihod 30 miliona rubalja, tada bi ukupna potražnja bila jednaka 34 miliona rubalja (50 - 46 = 4, 30 + 4 = 34, tj. Nakon promjene između potražnje i proizvodnje) i premašila bi vrijednost obim proizvodnje. U ovom slučaju zalihe bi se smanjile i organizacije bi mogle uložiti napore da povećaju proizvodnju. Treba imati na umu da će sposobnost kompanija da povećaju obim proizvodnje u takvoj situaciji direktno ovisiti o raspoloživosti vlastitih neiskorištenih resursa. U ovom slučaju ravnotežni prihod iznosi 30 miliona rubalja.
Korak 5
Imajte na umu da prema teoriji naučnika Keynesa, na ravnotežnom nivou ekonomije, investicije ne bi trebale biti jednake uštedama. Keynes je tvrdio da ukupan iznos štednje uglavnom ovisi o nacionalnom dohotku (njegovom nivou) i manje ovisi o kamatnoj stopi. Zauzvrat, investicije uglavnom zavise od kamatne stope.
