Platina je rijedak metal srebrno-čelične boje, poput zlata, ima visoku kemijsku inertnost: otporan na kiseline, lužine i druga jedinjenja, rastvara se samo u akva regiji. S pravom se smatra plemenitim metalom. Platina je sada vrednija od zlata, ali to nije uvijek bio slučaj.
U Novom svijetu, vijekovima prije dolaska Španjolaca, platinasti nakit izrađivao se ravnopravno sa zlatom, ali platina je Europljanima postala poznata tek sredinom 16. vijeka. Španci su prvi put primijetili zrna platine u rudnicima zlata na južnoameričkom kontinentu. Primijetili su ga i bacili natrag u rijeku, vjerujući da je srebro s nečistoćama. Pokušali su je se riješiti. Iz ovog nesporazuma je i nastalo ime metala: u prijevodu sa španskog, riječ plata doslovno znači "srebro" ili "loše srebro". U to doba platina je bila cijenjena u pola cijene srebra i nekoliko puta jeftinija od zlata. Dugo nije nalazio primjenu, nakit od platine nije se tada izrađivao i bilo je teško kovati novčiće zbog svoje vatrostalnosti. Zlato prošarano platinom nazvano je "trulim", u rudnicima su vlasti tražile da pažljivo odvoje "srebro" od povratljenog zlata. Ubrzo je primijećeno da se platina i zlato mogu legirati, a krivotvoritelji su iskoristili ovu imovinu. S platinom se počelo računati tek sredinom 18. vijeka, nakon što ju je Luj XVI nazvao „metalom kraljeva“. Ali trebalo je oko stotinu godina prije nego što su naučnici 1838. dokazali da je platina neovisan hemijski element. Nešto ranije pronađen je na teritoriji Rusije, novi metal počeo se nazivati "bijelim zlatom". 1824. godine prvi put je u Rusiji počelo vađenje platine. Najveći platinski grumen, težak gotovo 8 kg, pronađen je u rudniku Isovski 1904. godine, nazvan je "Uralski div" i sada se nalazi u Dijamantskom fondu. Razvojem radiotehnike, medicinske opreme, automobilske industrije, računarske i svemirske industrije tražili su se dijelovi izrađeni od metala otpornih na habanje koji ne bi korodirali i ne bi stupili u interakciju sa susjednim materijalima. Platina je posjedovala takva svojstva, pa je potražnja za njom počela rasti. Zajedno s potražnjom, cijene ovog rijetkog metala naglo su narasle. Krajem 20. i početkom 21. vijeka platina je postala najskuplji od plemenitih metala, gotovo udvostručivši cijenu zlata. Tokom krize 2009. potražnja za automobilima je pala, a budući da se više od polovine godišnje proizvodnje platine koristi u automobilskoj industriji, cijena platine naglo je opala. Međutim, godinu dana kasnije, zbog poboljšanja ekonomske dobrobiti društva, povećala se potreba za proizvodnjom novih automobila, a povećali su i troškovi platine. Do kraja 2010. godine, jedna unca platine vrijedila je tri puta više od cijene unče zlata. Ovaj skok povezan je s oporavkom i relativnom stabilizacijom svjetske ekonomije. A 2011. godine, zbog krize u Sjedinjenim Državama, zlato je ponovo počelo voditi na svjetskom tržištu. Trenutno je cijena za uncu platine nešto viša od cijene za uncu zlata.
