Cijene nafte i dalje padaju, "zapadni svijet" razvio je sankcije da izvrši pritisak na Rusiju. Zapadni stručnjaci predviđaju da Rusija neizbježno ide ka dubokoj recesiji. Neki finansijski analitičari uvjeravaju svjetsku zajednicu da kriza u Rusiji uopće neće utjecati na Europu i Sjedinjene Države, ali u kojoj su mjeri takve izjave istinite.
Rusija ovisi o nafti
1998. godine čitavo stanovništvo Rusije osjećalo je kako bi pad svjetskih cijena nafte mogao utjecati na državnu ekonomiju. Ove godine je cijena nafte pala za 58%. Kao rezultat pada, dolazi do smanjenja izvoza nafte i nemogućnosti Rusije da izvrši obavezna plaćanja po državnim dugovima.
Nažalost, prošlo je više od 15 godina, a uslovi se nisu promijenili. Danas izvoz nafte čini oko 39% ukupnog iznosa. Nagli pad cijena nafte, zajedno s ekonomskim sankcijama, već je izazvao usporavanje ruske ekonomije. Prema prognozama analitičara za 2015. godinu, ruska ekonomija će i dalje propadati.
Ako se osvrnete unazad i sjetite prošlosti, onda bi na osnovu iskustva iz 90-ih u Rusiji sve trebalo stati.
Kada stručnjaci upozoravaju Evropu da će usporavanje ruske ekonomije imati dubok učinak na cjelokupnu svjetsku ekonomiju, odgovor je "ne, to se jednostavno ne može dogoditi".
Međutim, postoji jedan rečit primjer u historiji, kada se kriza u jednoj maloj državi proširila i na druge zemlje svijeta, a dogodilo se nešto što je vrlo malo ekonomskih stručnjaka pretpostavljalo.
Tajlandska ekonomska kriza 1997
1997. godine tajlandska ekonomija predstavljala je još manji procenat svjetskog BDP-a od današnje Rusije, ali nagli pad na berzi i kurs nacionalne valute ove azijske zemlje jako su prestrašili investitore širom svijeta.
Kako je tajlandska ekonomija počela uvlačiti u recesiju, izvoz u tu zemlju počeo je opadati. Ekonomije osam od devet zemalja jugoistočne Azije naglo su se smanjile. U to je vrijeme samo Kina bila sposobna odoljeti i odbiti recesiju. Američki izvoz u jugoistočnu Aziju opao je za 10%. Tako je izbila kriza jedne zemlje koja je zahvatila gotovo sva svjetska tržišta.
Trgovinski tokovi su usporeni, potražnja za robama je opala, a cijene nafte pale su za 58%. Zemlje koje su izravno ovisne o izvozu energije ušle su u recesiju, a neke su joj se i približile. Među njima je bila i Rusija.
Šta se sada dešava
Izvoz u Rusiju je od velike važnosti za ekonomije zemalja evrozone. Izvoz evropske ekonomije čini 6,9% ukupnog evropskog izvoza. Za SAD je izvoz u Europu vrlo važan. Na njega otpada 17,5% cjelokupnog američkog izvoza.
Nemojte misliti da kriza u Rusiji može odmah snažno utjecati na globalna tržišta. Malo je vjerojatno da će američko tržište promijeniti svoje uzlazno kretanje, ali postoje neke dobre vijesti.
Ruska ekonomija nije u tako žalosnom stanju kao 1998. godine. Zemlja ima pozitivan trgovinski bilans, nizak teret duga i nema budžetski deficit. Visoka inflacija pogađa džepove običnih građana, ali građani će kupiti više domaće robe kako bi uštedjeli novac. Domaće poslovanje počet će se prilagođavati novim ekonomskim uslovima. Ispostavilo se da je ekonomski oporavak pred vratima.
Vjeruje se da će se cijena nafte u 2015. vratiti na razinu sredinom 2000-ih, a kriza u ruskoj ekonomiji stvorena je umjetno. To znači da u narednim mjesecima tržište mora sve samo regulirati. Istina, s obzirom na tešku političku situaciju u svijetu, teško je dati bilo kakve dugoročne prognoze.
