Uloga američkog dolara u globalnoj ekonomiji teško se može precijeniti. Američka valuta koristi se za većinu međunarodnih transakcija, jamac je dobrobiti miliona ljudi širom svijeta. Veliki dio uspjeha dolara zaslužan je zbog njegove sposobnosti da odgovori na različite političke i ekonomske događaje.
Kratka istorija dolara
Prvi dolar štampan je davne 1798. godine. Prve dolare kovale su od zlata nezavisne banke. U to je doba devizni kurs bio kruto vezan za "zlatni standard".
Tokom svjetskih ratova Sjedinjene Države patile su od razaranja manje nego zemlje Evrope i Azije. Sjedinjene Države postale su svjetski financijski centar, a američki dolar dominantna globalna valuta, vezana za zlato.
Jamajčanska konferencija u Kingstonu 1979. godine okončala je dominaciju zelene valute u svijetu. Dolar je izgubio vezu sa zlatom, a s njim i nepovredivost. Ipak, dolar je ostao ključna globalna valuta.
Valutni paritet
Na stvarni kurs dolara utiču troškovi robe vrednovani u američkim dolarima. Ova se procjena naziva "valutni paritet". Dolar je indirektno vezan za visoko likvidnu robu: naftu, zlato, žito, mlijeko, pamuk. Njihovu vrijednost, s druge strane, procjenjuju berzanski brokeri.
Američki državni dug
Porast američkog državnog duga prijeti globalnom ekonomskom sistemu. Kurs dolara u velikoj mjeri ovisi o krhkosti američke ekonomije. Agresivna vojna politika nekih američkih predsjednika (Reagan, Clinton, Bush Jr.) dovela je do najvećeg duga u svjetskoj istoriji: Sjedinjene Države duguju svojim kreditorima više od 17 triliona dolara.
Analitičari preporučuju praćenje vrijednosti američkog državnog duga ne samo vlasnicima američke valute, već i onima koji imaju drugu imovinu (dionice, devizni depoziti). Vjeruje se da su Sjedinjene Države na rubu zadataka: u bliskoj budućnosti američka vlada može prestati plaćati kamatu na svoje obveznice, što će dolar odmah pretvoriti u zelenu knjigu.
Berza
Zbog svog međunarodnog statusa, dolar ne ovisi izravno o cijeni dionica određenih kompanija. Međutim, moderni financijski sistem predstavlja "klupko niti": pad jedne korporacije koja formira sistem može dovesti do lavine bankrota i, kao posljedicu, pada tečaja dolara.
Kolaps hipotekarnog posrednika Fannie Mae 2008. godine bio je indikativan: zajmovi za skupe kuće davali su se po niskim kamatama ljudima nesposobnim da podnesu teret duga. U početku su takvi dugovi bili vrijedni, ništa nije nagovještavalo ekonomsku krizu. No, krediti nisu vraćeni, balon se napuhao, a prirodni kolaps Fannie Mae doveo je do pada tri velike banke i deprecijacije dolara za 2,5% tijekom sedmice.
