Među instrumentima kojima država može utjecati na ekonomske pokazatelje i svjetsko devizno tržište ističu se kamatne stope centralnih banaka određene zemlje. Centralne banke samostalno određuju veličinu kamatne stope i vremenski okvir u kojem se ona može revidirati.
Kamatne stope centralnih banaka snažni su ekonomski pokazatelj i djelotvorna poluga utjecaja na ekonomiju. Ovaj pokazatelj je važan za upravljanje domaćom i vanjskom politikom. Njegova promjena utječe na kurs, omogućavajući mu održavanje na potrebnom nivou.
Kamatna stopa Centralne banke, koja se naziva i stopom refinanciranja, predstavlja postotak po kojem glavna banka u zemlji daje zajmove drugim kreditnim institucijama, uključujući komercijalne banke. U svojoj osnovi, kamatna stopa je pokazatelj ekonomije, mjerilo vrijednosti nacionalne valute.
Visinu navedenog procenta određuje prvenstveno potražnja za sredstvima i broj ponuda na tržištu zajmova i zajmskog kapitala. Na veličinu ovog pokazatelja utječu i kreditni rizici, očekivana stopa inflacije, dinamika deviznog kursa i nivo poreza. Kamatnu stopu određuje posebna komisija centralne banke.
Učestvujući u refinanciranju komercijalnih banaka, centralna banka kroz promjenu kamata utječe na niz ekonomskih pokazatelja, uključujući stopu inflacije i devizni kurs. Što su veće kamate, skuplji je kredit koji je dobila poslovna banka i, shodno tome, veća je kamata na kredite dane kupcima.
Stopa refinansiranja se široko koristi za izračunavanje oporezivanja pri određivanju iznosa kazni za zakašnjelo plaćanje naknada i poreza. Stope državnih obaveza i nivo profitabilnosti većine finansijskih instrumenata direktno zavise od izabranog nivoa kamatne stope. Promjena stope refinansiranja može dovesti do povećanja ili smanjenja kapitala na domaćem tržištu zemlje.
Centralna banka podiže kamatnu stopu nastojeći da spriječi pregrijavanje ekonomije. Ovaj fenomen se uočava kada dolazi do porasta cijena robe bez povećanja stvarne proizvodnje, drugim riječima, kada inflacija zavrti. Još jedan razlog za povećanje stope refinanciranja je potreba da se nacionalna valuta učini privlačnijom potencijalnim investitorima. Dakle, povećanje kamata povećava vrijednost nacionalne valute i obara stopu inflacije.
Povećanje kamatne stope centralne banke ima i negativnu stranu, jer istovremeno raste stopa kreditiranja preduzeća, što za sobom povlači masovna smanjenja, dovodi do povećanja nezaposlenosti i povećava masu novca u opticaju.
Sa smanjenjem stope refinanciranja uočava se suprotan efekat: investitori nastoje prebaciti sredstva u drugu valutu, nezaposlenost opada, niske stope zaduživanja dovode do povećanja stvarne proizvodnje roba i usluga. Opšta poslovna aktivnost je u porastu, iako inflacija počinje rasti.
Učesnici na tržištu moraju tačno razumjeti značenje i postupak za formiranje kamatnih stopa, kao i voditi računa o datumima narednih sastanaka komisije centralne banke na kojima se rješavaju pitanja promjene stope refinansiranja.
