Može Li Banka Prodati Hipotekarni Stan S Matičnim Kapitalom

Može Li Banka Prodati Hipotekarni Stan S Matičnim Kapitalom
Može Li Banka Prodati Hipotekarni Stan S Matičnim Kapitalom

Video: Može Li Banka Prodati Hipotekarni Stan S Matičnim Kapitalom

Video: Može Li Banka Prodati Hipotekarni Stan S Matičnim Kapitalom
Video: НОВЫЕ ЗАКОНЫ в ДЕКАБРЕ 2021 ДЛЯ ИНОСТРАННЫХ ГРАЖДАН, МИГРАНТОВ! Миграционный юрист. адвокат 2024, April
Anonim

Mnoge mlade žene, dobivši materinski kapital od države, ulažu ga u stjecanje nekretnina. A ovaj se proces odvija prema sljedećoj shemi: mladi roditelji hipotekom kupuju stan ili kuću, a dio hipotekarnog zajma isplaćuje se iz materinskog kapitala. I sve bi bilo u redu, ali ponekad dođu financijske poteškoće i vlasnici stanova ne mogu ispuniti svoje financijske obaveze.

Može li banka prodati hipotekarni stan s matičnim kapitalom
Može li banka prodati hipotekarni stan s matičnim kapitalom

Kreditna institucija ima pravo uzeti stan pod hipotekom na daljnju prodaju kako bi otplatila hipotekarni dug.

U pravilu se to ne događa odmah. Banka čeka nekoliko mjeseci da dužnik isplati dug zbog propuštenih plaćanja, novčanih kazni, penala i penala. Koliko dugo čekati ovisi o banci, neki čekaju nekoliko mjeseci, neki i godinu dana. Dužnika se redovito podsjeća na nastali dug, pokušavajući dobiti informacije o njegovoj budućoj solventnosti. Ponekad se sretnu na pola puta: restrukturiraju dug, omogućuju kreditne praznike itd.

Ali prije ili kasnije, ako se dužnik ne složi s bankom, može uzeti stan. Cak i hipoteka. Čak i ako je ona jedini dom dužnika. Čak i ako je tokom kupovine korišćen materinski kapital.

Prema članu 446 Zakonika o parničnom postupku Ruske Federacije, stan, koji je jedino stanovanje dužnika, ne može se naplatiti prema izvršnim dokumentima, osim u slučajevima kada je stan predmet hipoteke. Zapravo, ako banka ne bi mogla prisilno prodati imovinu insolventnog zajmoprimca, izgubilo bi se značenje hipotekarnog zajma. Hipoteke bi stekle legalan način nevraćanja kredita, a banke ne bi davale hipoteke.

Vrijedno je napomenuti da se prilikom prodaje stana dužnika banka neće pobrinuti za njegovu korist, pa će se stan prodavati po cijeni nešto nižoj od tržišne. Iz prihoda će se prije svega isplatiti puni dug po hipotekarnom zajmu, kazne, novčane kazne i kazne.

Drugo, banka će uzeti određeni procenat za potpunu podršku kupovini i prodaji nekretnina.

Treće, na zahtjev organa starateljstva, dio sredstava koji odgovaraju udjelima djece u stanu bit će usmjeren na posebne račune i na njima će se čuvati do njihove većine. Roditelji mogu raspolagati tim sredstvima samo uz dozvolu organa starateljstva.

Preostala sredstva bit će isplaćena propalom hipotekarnom vjerovniku, bivšem vlasniku stana.

Ali postoje posebno predviđeni slučajevi kada banka ne može uzeti stan. To su slučajevi kada je kršenje obaveza od strane dužnika beznačajno i očito nesrazmjerno troškovima stana. Odnosno, ako dospjeli zajam ne prelazi 3 mjeseca, a ukupan iznos zaostalih zaostalih obveza je manji od 5% cijene stana, sud neće udovoljiti zahtjevima banke za ovrhu nad stanom.

Drugim riječima, ako su oba ova zahtjeva istovremeno ispunjena, banka neće moći oduzeti stan. A neće ni pokušati, budući da su advokati banaka svjesni ove nijanse.

Činjenica da je dio hipoteke uplatio kapital roditelja ni na koji način ne utječe na to može li banka uzeti stan. Ako pogledate meritum, vlasnik materinskog kapitala već ga je potrošio na poboljšanje stambenih uslova, odnosno učinio je sve po zakonu.

Nakon registracije kupovine i prodaje stana, djeci se u njemu dodjeljuju udjeli (uvjet za korištenje matičnog kapitala), a kako bi otuđila te dijelove, banka će za to morati dobiti dozvolu od organa starateljstva i starateljstva. To je jedina poteškoća s kojom će se banka morati suočiti prilikom prodaje stana.

Na osnovu člana 20. Saveznog zakona br. 48 "O starateljstvu i starateljstvu", nekretnine u vlasništvu štićenika ne podliježu otuđenju, osim u slučajevima ovrhe nad predmetom zaloge. Stan je zalog kod hipotekarnog kredita. Stoga banka ima pravo na prodaju nekretnina s udjelima maloljetnika u njima, ali je i dalje dužna za to dobiti suglasnost.

U pravilu, organi starateljstva, u slučajevima kada nakon otplate duga po zajmu ostane značajan iznos novca, obvezuju se stvoriti poseban dječji račun i na njega staviti sredstva srazmjerna njihovim bivšim udjelima u stanu. U slučaju da nakon prodaje stana i otplate duga više ne ostane novca, ona kontrolira postupke banke.

Ako banka proda stan s maloljetničkim udjelom u njemu, tada će organi starateljstva i starateljstva biti dužni podnijeti tužbu protiv ove banke sa zahtjevom da ovu transakciju proglase nezakonitom.

Preporučuje se: