Deflacija je proces kojim se indeks cijena smanjuje, a kupovna moć nacionalne valute povećava. U odnosu na inflaciju, deflacija je nepovoljnija i praćena je ekonomskom recesijom i depresijom.
Deflacija proizlazi iz povećanja vrijednosti novca, što je povezano s povećanjem troškova proizvodnje novčanog dobra. Razlog može biti i smanjenje vrijednosti dobara, koje se događa s povećanjem produktivnosti rada bez promjene vrijednosti novca. Deflacija može biti uzrokovana nedostatkom novca u opticaju. Potonji faktor, nakon ukidanja zlatnog standarda, postao je glavni instrument za umjetno formiranje deflacije. U ovom slučaju, Centralna banka i vlada zemlje povlače novčanu masu iz opticaja, pokušavajući smanjiti stopu inflacije povećanjem poreza, povećanjem diskontne stope, zamrzavanjem i sprečavanjem rasta plata, smanjenjem izdataka državnog budžeta itd. U modernim uvjetima deflacija se odvija s porastom nezaposlenosti, smanjenjem proizvodnje i recesijom u ekonomiji. To dovodi do činjenice da ekonomski agenti smanjuju obim investicija da bi ta sredstva plasirali nakon nekog vremena po povoljnijim stopama. Ovaj proces postaje uzrok dodatnog pada potražnje, što povećava stopu opadanja obima proizvodnje i pada cijena robe. Ostale negativne posljedice deflacije uključuju: smanjenje plata, smanjenje pozajmica banaka, smanjenje profitabilnosti preduzeća i vrijednosti poslovanja, smanjenje broja osoblja itd. Neki uvjeti deflacije mogu dovesti do pozitivnih trenutaka i perioda relativnog prosperiteta. Dakle, do povećanja obima ponude proizvoda može doći uslijed poboljšanja proizvodne tehnologije. Na početku deflacije preporučuje se suzdržavanje od kreditiranja, ne obavljanje značajnih kupovina i ušteda rezervnih sredstava. U nekim slučajevima ima smisla riješiti se nepotrebne imovine prije nego što izgubi vrijednost.
