2007. godine odvjetničko društvo Covingtoh & Burling LLP, zastupajući interese sedam španskih investitora - dioničara Yukosa, pokrenulo je tužbu protiv Rusije pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Stockholmu. Tužitelji su tražili odštetu od ruske vlade, pozivajući se na činjenicu da su kao rezultat državnih i pravosudnih vlasti Ruske Federacije pretrpeli finansijske gubitke. I, prema rusko-španskom sporazumu o međusobnoj zaštiti investicija, gubici koje su investitori nastali kao rezultat nezakonitih radnji države podležu nadoknadi.
Suština tužbe bila je u tome što je ruska strana namjerno bankrotirala YUKOS, što je nanijelo finansijsku štetu dioničarima kompanije. Ovlašćena lica iz Rusije, koja su se pojavila na arbitražnoj arbitraži u Stockholmu, nisu priznala tužbeni zahtjev, jer je, prema njihovom mišljenju, uprava Yukosa dugo izbjegavala plaćanje poreza u posebno velikim razmjerama i počinila druga kršenja zakona Ruske Federacije. Upravo je to uzrokovalo krivične slučajeve protiv uprave YUKOS-a, kao i njegov bankrot.
Međutim, arbitražni sud u Stokholmu stao je na stranu tužitelja, presudivši da im Rusija treba platiti 2,7 miliona dolara odštete za nastali gubitak. Iznos gubitaka izračunat je na osnovu iznosa kapitalizacije YUKOS-a u trenutku njegovog bankrota. U odluci arbitražnog suda naglašeno je da su poreska potraživanja samo izgovor za pljenidbu imovine Yukosa, a stvarna svrha krivičnog gonjenja uprave kompanije bila je želja da se zakonito ne prikupi porez, već da se kompanija ekspropriše. Odnosno, sud je došao do zaključka da je ruska strana namjerno bankrotirala YUKOS, tako da će državne kompanije Rosneft i Gazprom dobiti glavninu njegove imovine. Treba istaći da je ovo već druga odluka Arbitražnog suda u Stockholmu, koja nije bila naklonjena Rusiji na osnovu potraživanja dioničara Yukosa.
Zašto Rusija gubi takve zahtjeve na međunarodnom arbitražnom sudu? Može se, naravno, pozvati na masovnu propagandnu kampanju, uslijed koje se bivši šef Yukosa, M. Hodorkovski, pojavio u očima zapadnog javnog mnijenja kao opozicionar koji je patio zbog svojih političkih i demokratskih uvjerenja. Može se ukazati na vrlo neprijateljski odnos švedskih vladajućih krugova prema Rusiji. Ipak, činjenica ostaje: na Zapadu smatraju da su ruske vlasti u aferi Yukos kršile pravo vlasništva. I sam pojam "imovine" je tamo svet.
Sličnu je odluku donio i Strasbourški sud za ljudska prava koji je, iako je priznao da progon Yukosa i njegovog rukovodstva nije bio politički motiviran, ipak ukazao i na kršenje imovinskih prava pri preraspodjeli imovine kompanije.
