Tokom posljednjih nekoliko godina, broj banaka i kreditnih institucija u Rusiji se smanjio. Ovaj proces je posljedica utjecaja nekoliko glavnih čimbenika - pooštravanja zakonskih zahtjeva za kapitalnim i regulatornim izvještavanjem, aktiviranja nadzornih tijela, rasta konkurencije i konsolidacije industrije.
Mnoge banke su nestale s bankarskog tržišta, neke su postale dijelom većih konkurenata, a druge nastavljaju krpati rupe u bilanci. To ne čudi - bankarski sektor je sve više pogođen nedostatkom likvidnosti. U međuvremenu, zahtjevi za minimalnim iznosom dioničkog kapitala nastavljaju rasti. Dakle, od 1. januara 2012. ta će se brojka povećati na 180 miliona rubalja. Do sada samo 78% trenutnih učesnika na tržištu ispunjava ovaj zahtjev. Za nove institucije u 2012. godini ljestvica će se povećati na 300 miliona rubalja, a u 2015. godini ovaj minimalni iznos kapitala primjenjivat će se na sve postojeće banke. Nije iznenađujuće što se u ovoj situaciji oni ili zatvaraju ili spajaju s moćnijim strukturama. Da bi ostale na površini i udovoljile zahtjevima zakona, banke su prisiljene znatno ograničiti zaduživanje sredstava. Ovaj trend se jasno vidi u porastu cijena hipoteke. Suočene s problemom nedostatka jeftinog novca, banke su odlučile igrati na siguran način i ograničiti programe kreditiranja kuća, prelazeći na kratkoročne potrošačke zajmove. Također su počeli češće odbijati kredite ljudima sa "sivom platom". Povećala se i plata za potencijalnog klijenta. Na likvidaciju banaka uticala je i nestabilnost na svjetskom tržištu u vezi s dužničkom krizom u eurozoni i usporavanjem ekonomskog razvoja u Rusiji. Uz to, ruske banke navikle su posuđivati novac od stranih partnera po niskim kamatnim stopama, umjesto da ga zarađuju ulažući u proizvodnju ili igrajući na tržištu vrijednosnih papira, a u novije vrijeme smanjuje se i dostupnost vanjskih sredstava. Nestabilnost eura je utjecao na razmjenu valuta. Banke su počele zatvarati neke mjenjačnice. Ova praksa posebno je zahvatila Bjelorusiju i Ukrajinu. Takođe, da bi se zaštitile od neplaćanja dugova, banke su počele ponavljati praksu iz 2008. godine i smanjivati ograničenja na kreditnim karticama klijenata koji su ostali bez posla i postali nepouzdani za njih.
