Početni kapital je ključno pitanje za opstanak poslovanja. Za većinu poduzetnika početnika njegovo odsustvo automatski stavlja "križ" na posao, jer činjenica nedostatka novca izaziva sumnju u potrebu pretraživanja i analize poslovnih ideja, izračunavanja i pisanja poslovnog plana. Tradicionalno postoji nekoliko glavnih izvora finansiranja za pokretanje posla, od kojih svaki ima značajne prednosti i nedostatke.
Instrukcije
Korak 1
Sasvim je moguće dobiti početni kapital za razvoj vlastitog posla. Postoji nekoliko mogućnosti za dobijanje finansiranja i pronalaženje investitora. Prva i najočitija opcija su prijatelji, rođaci, poznanici. Riječ je o neprofesionalnim investitorima koji se, u mjeri u kojoj imaju svoje financijske mogućnosti, najčešće slažu s osiguranjem početnog kapitala.
Korak 2
Početni kapital možete dobiti podnošenjem zahtjeva za gotovinski zajam u banci. Metoda djeluje i poznata je već duže vrijeme. Njegov minus je jedan i prilično ozbiljan. Ako posao ne bude išao dobro, osim gubitka, dobit ćete i viseći zajam koji ćete morati platiti na bilo koji način. Takođe, neke banke pružaju priliku da se direktno prijave za kredit za pokretanje posla. Međutim, potreba za kolateralom u obliku nekretnina često nadjača sve prednosti ovog proizvoda za poduzetnike početnike.
Korak 3
Sljedeća linija potrage za početnim kapitalom su profesionalne investicione (venture) kompanije, profesionalni (poslovni anđeli) i neprofesionalni privatni investitori. Istovremeno, interesi rizične kompanije često su ograničeni na određenu usku industriju. A privatni investitori su biznismeni i top menadžeri kompanija koji su stekli nešto bogatstva i u početnim fazama su uključeni u investicije u razne projekte. Pronalazak ovih ljudi ovisi o vašim vlastitim mogućnostima i, vjerovatno, sreći. U svakoj grani ekonomije postoje ljudi s novcem koji nisu protiv njihovog ulaganja u profitabilan projekt.
Korak 4
Vladine strukture za podršku malim preduzećima mogu se takođe smatrati prilikom dobivanja početnog kapitala. Poznati je savezni program samozapošljavanja stanovništva prema kojem svaka nezaposlena osoba koja odluči pokrenuti vlastiti posao može dobiti subvenciju od oko 60 000 rubalja. Naravno, teško je započeti ozbiljan projekt s tolikom količinom novca, ali sasvim je moguće pokrenuti mali posao koji može nahraniti barem samog poduzetnika.
