Zlata i devizna rezerva, koja se naziva i zlatnom i deviznom rezervom, je takozvani bafer kojim upravlja Centralna banka zemlje ili Ministarstvo finansija. Prema procjenama za 2012. godinu, ukupan volumen iskopanog zlata u svijetu dostigao je 174, 1 hiljadu tona, a oko 60% te količine proizvedeno je nakon 1950. godine, a obim zlatnih rezervi zemalja svijeta bio je 30 hiljada tona.
Instrukcije
Korak 1
Izračunom takvih rezervi upravlja Svjetsko vijeće za zlato, koje je osnovano 1984. godine s ciljem rada s vodećim svjetskim proizvođačima zlata i stimuliranja njegovih rezervi. Specijalisti organizacije takođe primjećuju zanimljiv trend: 30 hiljada tona je mnogo manje od 38 hiljada tona 1965. Štoviše, trenutno stručnjaci predviđaju budući rast zlatnih i deviznih rezervi nakon krize 2008. godine.
Korak 2
Glavna svrha formiranja takvih rezervi je potreba da se nacionalnoj valuti države obezbijedi ekvivalentna vrijednost izražena u zlatu. Oni su i vrše ulogu takozvane antikrizne rezerve, stvorene za stabilizaciju ili prilagođavanje deviznog kursa zemlje. Uz to, zlato je dobro jer se, za razliku od papirnog novca, može koristiti u bilo koje vrijeme za podmirivanje državnih potreba, plaćanja i obaveza. Logično je da velike rezerve zlata pružaju državi veću ekonomsku i političku neovisnost.
Korak 3
Početkom 2014. godine najveće rezerve zlata ima američka vlada. Ovu zemlju već prate Njemačka i MMF (Međunarodni monetarni fond). Zlatno-devizne rezerve evrozone do 1. januara 2014. dostigle su 10.787 hiljada tona, što valuti eura daje veću stabilnost. Sljedeće zemlje Evropske unije, koje nisu dio eurozone, imaju svoje rezerve zlata - Velika Britanija sa 310,3 tone, Švedska sa 125,7 tona, Rumunija sa 103,7 tona i Poljska sa 102,9 tona.
Korak 4
Za razliku od Rusije, u kojoj su se zlatne i devizne rezerve počele formirati tek nakon reformi Jegora Gajdara početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, u Sjedinjenim Državama osnova je dobila čak i usred Velike depresije. Parlament zemlje je 1933. godine donio Uredbu br. 6102, prema kojoj se odvijala nacionalizacija zlata, kada su pravna i fizička lica bila dužna predati metal državi po stabilnoj cijeni od 20,66 američkih dolara po trojskoj unci. Zatim, nakon završetka sakupljanja zlata, službena cijena popela se na 35 dolara. U Njemačkoj je formiranje zlatne i devizne rezerve započelo 1951. godine, a do 1968. godine veličina rezervi dosegla je 4 hiljade tona zlata.
Korak 5
Prema rezultatima prvog tromjesečja 2014. godine, Ruska Federacija zauzela je 6. mjesto na svijetu po obimu službenih rezervi zlata u državnim rezervama, kada je zaliha metala u zemlji iznosila 1, 104 hiljade tona. Štaviše, oko dvije trećine ruske rezerve pohranjeno je u moskovskom trezoru Centralne banke Ruske Federacije.
