Penzijska reforma neće utjecati na one koji su već u penziji. Starosna granica za penzionisanje se neće povećavati. Pravo na prijevremenu penziju nekih kategorija građana ostaće
Penzijska reforma pogodit će one građane koji još uvijek rade. Iznos prava koja će građanin dobiti po penzionisanju u okviru penzijske reforme zavisi od toga koliko mora da radi od 1. januara 2015. godine pre penzionisanja. Što je duži ovaj period, to će se više mirovinskih prava formirati u skladu s novom penzijskom reformom. Na primjer, ako se građanin povuče od 1. januara 2016. godine, njegova penzija će se obračunavati prema zakonskim normama na snazi do 1. januara 2015. godine, a samo jedna radna godina izračunavat će se na osnovu reforme usvojene od 1. januara 2015. godine. Prvi građanin koji će se povući s pravima u potpunosti formiranim u skladu sa novom penzijskom reformom je onaj koji će započeti radno iskustvo 1. januara 2015. godine i odraditi čitav svoj radni vijek do penzije.
Nova penzijska reforma takođe predviđa poticaje za penzionere koji odluče produžiti radno iskustvo i dodijeliti penziju kasnije od dobi za odlazak u penziju. Za njih se penzija povećava za oko 45%. Prema novoj penzijskoj reformi, građanska penzija ovisi o platama, stažu i izračunava se pomoću formule. Tokom svoje radne aktivnosti građanin akumulira penzione bodove.
Trošak od 1 boda određuje se u trenutku penzionisanja, u skladu sa stanjem ekonomije. Vrijednost bodova indeksira se svake godine. Penzijski bodovi se indeksiraju ne niže od inflacije.
