Kriza u odnosima između Rusije i niza zapadnih zemalja predvođenih Sjedinjenim Državama, koja je započela zbog događaja oko Ukrajine, dovela je do ozbiljnih posljedica. Zajedno s diplomatskim demaršima i oštrim optužbama, s obje su strane započele ekonomske sankcije. Kao rezultat ovih radnji, kao i zbog značajnog pada troškova nafte, kurs ruske valute prema američkom dolaru i euru je primjetno oslabio. Kakva je prijetnja pada rublja za Rusiju?
Od raspada SSSR-a, Rusija je usko integrirana u svjetsku ekonomiju. U inostranstvo prodaje mnoge vrste sirovina, kao i gotove proizvode (na primjer, žito, mineralna đubriva, oružje, raketne motore). Istovremeno, Rusija uvozi značajnu količinu prehrambenih proizvoda, računarske opreme, softvera za računare, alatne strojeve, lijekove, zakupe aviona, itd. Stoga pad rublje automatski dovodi do činjenice da je potrebno ili potrošiti više sredstava za plaćanje gore navedenih stavki, ili smanjiti kupovinu uvoza. Uz to, „slabija“rublja dovodi do viših cijena uvoznih proizvoda. U svakom slučaju, ovo negativno utiče na životni standard Rusa.
Mnogi milioni naših sunarodnika navikli su da putuju svijetom, odmarajući se u stranim odmaralištima, upoznavajući se sa prirodnim i istorijskim znamenitostima različitih zemalja. Troškovi inostranih tura plaćaju se u rubljama po tečaju. Pored toga, potrebno je kupiti još malo valute kako biste hranu, izlete, zabavu, suvenire itd. Platili direktno na mjestu odmora. I što je viša stopa deviza u odnosu na rublju, to veći iznos za to morate potrošiti. Shodno tome, pad rublje dovodi do činjenice da strana putovanja postaju manje dostupna za ruske građane.
Konačno, pad rublje dovodi do negativnog psihološkog utjecaja na mnoge ljude, ulijeva im nesigurnost u budućnost, razdražljivost i nepovjerenje u politike koje vodi državno rukovodstvo. Pogotovo ako uzmete u obzir da se neki Rusi dobro sjećaju poteškoća i poteškoća u "ludim 90-ima", kao i krize 2008. godine, kada je i rublja naglo pala, a cijene hrane i industrijske robe, a režije porasle.
