U jesen 2014. godine, neočekivano za Ruse, rublja je počela padati u odnosu na američki dolar i euro. Šta je uzrokovalo ovu jesen? Ovo pitanje postavljaju milioni ljudi u Rusiji.
Najjednostavniji odgovor na ovo pitanje su sankcije koje su zapadne zemlje najavile Ruskoj Federaciji. Međutim, odmah se postavlja pitanje - zašto su sankcije najavljene u proljeće, a pad se dogodio početkom jeseni.
Drugi očigledan odgovor je pad cijena nafte. I tu, izgleda, leži istina. Ako pažljivo pogledate oscilacije cijena nafte i oscilacije rublje u odnosu na dolar, možete vidjeti njihovu ovisnost. Rublja pada otprilike jednako kao i barel nafte. Opet se postavlja pitanje - koji je razlog? A to može biti zbog kompenzacije izvoznicima, u vezi s promjenom cijene nafte. Odnosno, izvoznici primaju približno jednake prihode u rubljama kao prije pada cijena nafte. A Centralna banka pokušava zadržati stopu u određenom koridoru.
Kao rezultat devalvacije rublje, država je uspjela spasiti izvoznike, pa čak i više. Zbog nedostatka koordinacije između centralnih banaka zemalja carinske unije, došlo je do neravnoteže u vrijednosti valuta. Rublja je pala, dok su valute Bjelorusije i Kazahstana ostale na istom nivou. Kao rezultat toga, stanovnici Kazahstana i Republike Bjelorusije počeli su masovno kupovati valutu kod kuće i odlazili u kupovinu jeftinih automobila i druge robe u Rusiju.
Rusija je dobila dobar priliv valute od svojih susjeda, što je rezultiralo pogoršanjem njenih odnosa sa zemljama carinske unije. Predsjednik Lukašenko je posebno negativno reagirao na ovu situaciju.
Do sada je devalvacija čak igrala na ruku Centralnoj banci Ruske Federacije. Ali hoće li naša vlada moći iskoristiti ovaj bonus ili ne, samo će vrijeme pokazati. Ali vrijeme, nažalost, počinje raditi protiv nas.
