Bilans je razlika između prihoda i troškova kompanije u određenom vremenskom periodu. Može biti pozitivan ili negativan.
Pojam bilans može se sagledati sa stanovišta računovodstva i spoljnotrgovinskog poslovanja.
Računovodstveni bilans
U računovodstvu, saldo je razlika između iznosa zaduženja i kredita ili između iznosa primitaka na račun kompanije i otpisa. Stanje odražava stanje gotovine kompanije na određeni datum.
Razlikujte stanje duga i kredita. Stanje zaduženja nastaje kada je zaduženje veće od kredita. To se odražava na imovinu bilansa stanja.
Stanje kredita odražava situaciju kada je kredit veći od zaduženja i prikazuje se u bilansnim obavezama. Ako na računu nema salda (nulto stanje), naziva se zatvorenim. U računovodstvu, pojedinačni računi mogu istovremeno imati dvije vrste stanja - debitno i kreditno.
U praksi se ne analizira cijela povijest računa, već samo zaseban vremenski period, na primjer, posljednji mjesec ili tromjesečje. Ovim pristupom analizi razlikuju se sljedeći parametri:
- početno stanje - odražava stanje na računu na početku izvještajnog perioda (na primjer, početkom mjeseca);
- bilans stanja - zbirni (ukupni) rezultat poslovanja za određeni vremenski period;
- prihodi od zaduživanja i kredita odražavaju promjene sredstava na računu za određeni period;
- završno stanje - stanje računa na kraju razdoblja, izračunato kao zbroj početnog stanja i prometa na teret minus minus kreditno stanje, za pasivno stanje, promet na teret se odbija od zbroja na računu i na računu.
Platni bilans
U vanjskotrgovinskim odnosima saldo se analizira u smislu razlike između izvoza i uvoza za određeni vremenski period, često i godinu dana. Istovremeno se razlikuju trgovinski bilans i platni bilans.
Trgovinski bilans je razlika između izvoza i uvoza. Može biti pozitivan ili negativan. Bilans spoljne trgovine može se izračunati po regijama, pojedinim zemljama ili grupama dobara.
Suficit u trgovini nastaje kada izvoz premašuje uvoz i ukazuje na to da zemlja prodaje više u inostranstvu nego što kupuje. To takođe sugerira da zemlja ne troši cjelokupan obim proizvedenih proizvoda, kao i povećanu potražnju za svojom robom na međunarodnom tržištu. Posljednjih godina u Rusiji postoji pozitivan trgovinski bilans, uglavnom zbog izvoza energetskih resursa i metala na strana tržišta.
Negativni saldo ukazuje na višak uvoza nad izvozom. Smatra se da je negativni saldo loš trend i signal državi da tržište ovisi o uvezenoj robi. To takođe svjedoči o kršenju interesa domaćih proizvođača i niskoj izvoznoj konkurentnosti proizvedene robe. MMF ukazuje na korisnost pozitivnog trgovinskog bilansa za ekonomski razvoj. Negativni trgovinski bilans često dovodi do deprecijacije (devalvacije) novca u tim zemljama.
Ali negativni trgovinski bilans nije uvijek negativan fenomen za ekonomiju. Tako, na primjer, u Velikoj Britaniji i SAD-u (zemlje s negativnim bilansom), to vam omogućava da zaustavite inflatorne procese i prebacite radno intenzivne industrije u zemlje s jeftinom radnom snagom.
Trgovinski bilans je osnova platnog bilansa. Ovo drugo je razlika između inostranih primanja i plaćanja u inostranstvu. Pozitivan bilans plaćanja se primjećuje kada eksterni primici premašuju odlazne isplate. Negativni saldo ukazuje na višak plaćanja iz zemlje u odnosu na primanja u zemlju.
Negativan saldo dovodi do smanjenja devizne rezerve zemlje, pa mnoge države nastoje održati pozitivan saldo.
